O fuamoa, o se paʻaga atoatoa mo se taumafataga tumau
O fuamoa o loʻo iai le tele o vaitamini, minerals ma antioxidants manaʻomia e le tino ma ofaina ai se sapalai o meaʻai taua. Matou te suʻesuʻeina ni mafuaʻaga sili se tolu e mafai ai ma e tatau ona faia se sao taua i fualaʻau taumafa i le lumanaʻi o se meaʻai tumau o filifiliga.
O fuamoa agalelei i le siosiomaga
O fuamoa o se mea maualalo le aʻafia o polotini e tusa ai ma le World Resources Institute (WRI) Protein Scorecard[1]. O le faʻafetai lea i mea lelei fou ma gaioiga taua na maua mai na faia i luga o le faʻatoʻaga ma le fuamoa i le tuʻuina atu o fualaʻau i tausaga ua tuanaʻi, ma mafua ai ona maua e le fuamoa le pito maualalo o tulagavae o meaola o loʻo maua mai i meaʻai, ma faʻatusatusa i isi meaʻai.
O faʻataʻitaʻiga sili o nei faʻaleleia atili e mafai ona vaaia i Ausetalia, Kanata ma le Iunaite Setete. O suʻesuʻega talu ai nei i Ausetalia na maua ai o moa e taoto 38 sili atu fuamoa i le tausaga nai lo le matuamoa faia 20 tausaga talu ai, e ui lava i le 'aina 5% itiiti fafaga. Pe a faʻateleina i le atunuʻu atoa i Ausetalia o lenei faʻatusatusaina i le sili atu 800 miliona fuamoa gaosia ma 42,000 tone tone faʻaititia saito i tausaga taʻitasi mafua ai le faʻasaoina sefe o 30,000 tone o carbon[2].
I le 2010, o le siʻosiʻomaga tulagavae o le kilokalama o fuamoa na gaosia i le US na faʻaititia e 65% faʻatusatusa i le 1960, ma kasa oona kesi faʻaliliuga faʻaititia e 71%[3]. I le taimi nei i Kanata o le siʻosiʻomaga tulagavae o le fuamoa gaosina sapalai filifili na paʻuʻu i lalo o le 50% i le va o 1962 ma 2012, ae o fuamoa gaosia faateleina i le 50%[4].
E le gata i lea, o fuamoa e manaʻomia sina vai; o le tulagavae o le fuamoa o le 29 lita i le kalama o porotini, i le faʻatusatusaina o nati, o se faʻataʻitaʻiga o le totoina-o loʻo faʻavaeina polotini, maua se tulagavae o le 139 lita i le kalama[5].
O se suʻesuʻega vaʻaia o le siosiomaga aʻafiaga o tolu vaega o Italia matutua; omnivores, ovo-lacto-vegetarians, ma vegans, leai ni eseesega i le siosiomaga aʻafiaga i le va o vegan ma ovo-lacto-vegetarians[6]. A tuʻufaʻatasia ma le taua o le lelei lelei fuamoa taofi fuamoa, faʻaaogaina o fuamoa tatau ona manatu uma lelei mo le soifua maloloina o tagata ma le paneta soifua maloloina.
Tamaoaiga ma sosaiete lautele penefiti
A faʻatalanoaina meaʻai tumau, e le tatau ona tatou le amanaʻia le tamaoaiga ma le aʻafia o aʻafiaga o meaʻai.
O le Food and Agricultural Organisation (FAO) a Malo Aufaatasi e i ai lona lautele faʻamatalaina o taumafataga taumafataga, e aofia ai meaʻai, le siʻosiʻomaga, tamaoaiga ma sosaiete[7]. O fuamoa o se tau gafatia o le maualuga-lelei porotini, o lona uiga latou togi uma atigipusa o se mafai ona maua ma lelei meaai mo le toʻatele.
Vaitau o fua o faʻatoaga mafai ona i ai se taua tele i luga o le gafatia o fua o faʻatoaga, e masani ona taʻitaʻia ai i latou o loʻo maualalo totogi e faia tele suiga e faʻamalieina ai a latou meaʻai manaʻomia manaʻoga. O fualaʻau fou ma fualaʻau mata o ni fualaʻau e sili ona afaina ma se suʻesuʻega na lomia i le 2017 maua ai o le averesi vaitau vaitau o tau o meaʻai i totonu o atunuʻu filifilia e fitu i Aferika i le va o le 2000 ma le 2012 e 28.3%, ma tamato e iai le maualuga maualuga i le 60.8%[8]. I le taimi nei fuamoa, lea e mafai ona gaosia i le tausaga atoa, sa i ai le maualalo tulaga o le tau fesuiaiga o le 14.1%[8], ofoina se faʻavasega maualuga-lelei punaoa o mea aoga taua.
O fuamoa o se mea faigaluega tulaga ese mo agafesootai ma gafataulimaina atinae, e pei ona vaaia e ala i le galuega o le tele fesoasoani. E i ai o latou uiga uiga ese e avea ai le faʻaogaina o fuamoa gaosiaina o se aoga, taugofie-lelei fofo i atunuʻu atinaʻe. O faʻalapotopotoga tetele fesoasoani, e pei o le Gates Foundation ma le Children Investment Fund Foundation (CIFF), ua tuʻuina uma i ai tupe e faʻateleina ai le taumafaina o fuamoa e faʻaleleia ai le tina ma tamaiti meaʻai i atunuʻu maualalo ma maualalo tupe maua.
Alamanuia tautinoga
Ua faailoa mai e le Faalapotopotoga o Fuamoa a le Lalolagi (WEO) le fitu o le UN SDG's lea ua leva ona faia ai e le alamanuia fuamoa se aafiaga taua: ausiaina e leai se fiaai, soifua maloloina lelei ma le soifua manuia, aoga lelei, galuega lelei ma le tuputupu ae o le tamaoaiga, taumafa talafeagai ma le gaosiga, gaioiga o le tau. ma faiga faapaaga. O lo'o fa'aauau pea ona taumafai le alamanuia mo le fa'ataunu'uina o ana ta'utinoga ma o lo'o fa'amaualuga le avea ma 'oloa fa'ato'aga muamua a le lalolagi na fa'aaogaina le iugafono a le Consumer Good's Forum i le fa'aumatiaina o galuega fa'amalosi.[9]
O le anoanoaʻi o mea aoga i totonu o le fuamoa e le mafaʻatusalia e ni nai meaʻai. O fuamoa e maua ai vitamini ma minerale manaʻomia, faʻapea foʻi ma le ofoina atu o le polotini e sili ona maualuga lona lelei. Faʻatasi ma a latou aafiaga maualalo o le siosiomaga, fuamoa o le paaga atoatoa mo taugofie, soifua maloloina, ma tumau taumafa i aso nei - a o tatou vaʻavaʻai atu i le lumanaʻi.
[1] Lalolagi Aʻoaʻoga Inisetiute (WRI)
[2] O fuamoa a Ausetalia
[3] Faʻasaienisi moa
[4] Faʻatoaga Faifaatoaga o Kanata
[5] Tulagavae vai
[6] natura
[7] FAO
[8] Faiga Faavae mo Meaʻai
[9] Komisi fuamoa faavaomalo