Fa'afouga Fa'alelalolagi ma Laasaga Taua e Sosoo Ai ile Taua Fa'asaga ia HPAI
27 Iuni 2023
High Pathogenicity Avian influenza (HPAI) ose mataupu pito i luga ole mafaufau e aafia ai pisinisi fuamoa ma maketi lautele i le lalolagi atoa. Tuuina atu le avanoa lelei mo le fefaʻasoaaʻi o le malamalama ma faʻafouga i le lalolagi atoa, na tatalaina ai le IEC Business Conference i Barcelona ma tagata tomai faʻapitoa e suʻesuʻeina lenei autu vevela ma pe faʻafefea ona tatou faʻatoʻilaloina faʻafitauli o loʻo faʻatupuina e AI.
Fufula Avian – o le a le mea o tupu i le lalolagi?
Tuuina atu o faʻamatalaga taua i talanoaga, na amata ai sauniga i faʻasalalauga faʻaitulagi i le tulaga o loʻo i ai nei AI mai le 5 sui o le atunuʻu. Asiasi i le so'oga o lo'o i lalo e su'esu'e ai nei fa'afouga na'o sui-sui.
Evolution of Avian Influenza and Control Methods
Mo le isi vaega o le vasega, Dr David Swayne, Veterinarian and Global AI Expert, na talanoaina le faʻaleleia o AI ma auala faʻatonutonu, mai se vaaiga faasaienisi.
Na fa'amatala e Dr Swayne o AI ose virusi la'ititi e iai le agava'a e fa'aauau pea ona suia ma fesuia'i, filifilia vaega sili ona lelei i le va o siama AI eseese e fa'afetaui ai. Na ia faaopoopo mai o AI viruses e mafai ona eseese lautele i latou biology: "Matou te faʻavasega AI i ni vaega eseese se lua - maualalo le pathogenicity, poʻo faʻamaʻi mama e mafua ai siama, ma le maualuga o le pathogenicity, e mafua ai faʻamaʻi leaga leaga."
O nisi fa'ama'i fa'ama'i maualalo (H5s ma le H7s) o le a suia i fa'ama'i fa'ama'i maualuga ole avian influenza (HPAI). O nei virus e mafai ona a'afia ai le tele o moa ma manu felelei, e fa'atatau i le siama o le tagata lava ia, o le tala lea a Dr Swayne.
O le a le mea e ese ai lenei virusi o loʻo iai nei?
Faatasi ai ma le faʻafitauli o loʻo iai nei o le HPAI (H5N1) o loʻo i ai ni faʻalavelave faʻaleagaina i le lalolagi atoa, na faʻamatala mai ai e Dr Swayne le eseesega autu i le gafa o lenei siama pe a faʻatusatusa i faʻamaʻi muamua.
Na ia faamatala mai o le mea e tulaga ese ai lenei siama ona o lona mafai lea ona fegalegaleai i le va o pato aiga ma moa eleelea: “I le itu tau faatoaga, o le tatou 'Achilles mulivae' o pato aiga. O i latou ia e sili ona a'afia i ituaiga uma o moa i lenei virus HPAI." E mafua ona o pato i totonu o le aiga o se "talimalo sili mo le siama", ona e maualuga le afaina ma e tele lava e leai ni aʻafiaga.
E fia le tele o le virusi e maua ai se fa'ama'i i moa?
Na faamatala e le failauga poto e faapea, o le 1g o feces e aofia ai le tusa ma le 10 miliona vaega o siama, ma le 1g o faua i manava manava e aofia ai le tusa ma le 100 miliona siama siama: “E te malamalama ai o le biosecurity e matua taua tele i le taofia na o sina mea itiiti e mafai ona e siakiina. i totonu o se seevae.”
Ina ia faʻaalia le ono maua o faʻamaʻi mai nei aofaʻi, na ia faʻaopoopo mai: “I nai faʻamaʻi laiti lea na faʻatapulaʻaina ai le sosolo o le siama, na matou iloa ai e manaʻomia le va o le 1,000 ma le 50,000 vaega e maua ai se faʻamaʻi i totonu o se moa. Afai tatou te vaʻavaʻai i faʻamaʻi tetele, e manaʻomia mai le 16 i le tusa ma le 1,000 siama siama.
E fa'afefea ona tatou tauina lenei virusi?
“O fa'ato'aga ta'itasi e tatau ona iai se fuafuaga fa'apitoa mo le biosecurity lea e tusia i lalo, ma a'oa'oina i tagata faigaluega uma fa'ato'aga," o le tala lea a Dr Swayne. “Ma o ia fuafuaga e tatau ona suʻesuʻeina ina ia mautinoa e te mauaina uma sootaga vaivai ma faia faasaʻoga, ina ia e tausia le lafu i le tulaga sili ma sili ona maualalo le lamatiaga mo le faʻalauiloaina."
Na faailoa mai e le tagata tomai faapitoa se eseesega tele i le 'laina o le vavae ese' ma le siama o loʻo i ai nei, o loʻo talanoaina ai pe faʻafefea ona taofia muamua e le biosecurity i le faitotoa o faʻatoʻaga, ae o le taimi nei, ona o loʻo faʻasalalauina foi e manu felelei, e le lava le faitotoa. Nai lo lena, o le biosecurity e tatau ona alu i luga i le faitotoa o le fale, talu ai e mafai e manu felelei ona ulu ma faʻaleagaina le siosiomaga i soo se mea i luga o le faatoaga.
E ui lava i le iloaina o le taua o ia faiga, na faailoa mai foi e Dr Swayne e faapea "o le biosecurity e faaitiitia ai le lamatiaga, ae le aveesea ai", faʻaalia i le faʻaauau pea o le faʻamaʻi e oʻo lava i polokalame sili atu.
E lē gata i lea, na ia faailoa mai ai le tele o luʻitau e fesootaʻi ma le 'faateʻaina' o le faʻamaʻi, e aofia ai le faʻatupulaia o tupe faʻaalu mo ia polokalame; popolega mo le soifua manuia o manu; ma le uiga fa'agaoioiga o lenei faiga, o lona uiga e masani ona sosolo atu i le isi lafu a'o le'i mafai ona e faia se gaioiga.
I le talanoaina o le afaina o le siama sili ona lata mai, fai mai Dr Swayne: “O nisi atunuu e le mafai ona muamua atu i le faamaʻi ma le tapeina e le aoga i le aveesea. O le siama na avea ma faʻamaʻi ma, o le iʻuga, o le tele o na atunuʻu na faia tui.
O le a se mea e mafai ona fai ole tui?
Faatasi ai ma tui o loʻo suʻesuʻeina i le lalolagi atoa o se meafaigaluega faʻaopoopo e faʻafefe ai AI, Dr Swayne na tuʻuina atu faʻamatalaga i le mafuaʻaga faasaienisi ma le aʻafiaga o tui. Na ia faʻamatalaina o le tui e faʻateleina ai le teteʻe atu i faʻamaʻi AI, ina ia le toe faia le siama i se lafu e puipuia. Na ia fa’aopoopo mai fo’i, o nisi o manulele ua tu’iina e ono a’afia i nisi o taimi, peita’i e matua fa’aitiitia le siama, e puipuia ai fa’ama’i ma le oti.
Na ia aoteleina: “O le uiga moni o lenei mea i le ata tele, o loʻo i ai le faʻaitiitia o le faʻaleagaina o le siosiomaga, faʻaitiitia le faʻasalalau i totonu o lena nofoaga, ma faʻaititia le salalau i le va o falesa ma faʻatoʻaga - lea e oʻo atu ai i le tausiga o le ola o le au faifaatoʻaga ma le saogalemu o meaʻai a tagata faʻatau, ma faʻaleleia atili. manuia o manu.”
O le a le matafaioi e mafai ona faia e tui i le puleaina o le flu Avian?
I le mulimuli ai i fa'amatalaga fa'asaienisi a Dr Swayne, na toe su'esu'e atili ai e Carel du Marchie Sarvaas mai le Health for Animals le matafaioi o tui ma laasaga e mana'omia e fa'aopoopo ai i la tatou pusa meafaigaluega fa'atonutonu AI.
Na ia tatalaina e ala i le tuʻuina atu o se faʻamatalaga i le faʻaogaina o tui i le taimi nei i le lalolagi atoa: “O tui o loʻo faia i le tele o maketi eseese - o loʻo i ai tui puipui mo le taimi e te leʻi maua ai se faʻamaʻi, ma o loʻo i ai tui faʻafuaseʻi mo le taimi e te maua ai. fa'ama'i pepesi." Na ia faaopoopo mai, i le taimi nei, o auala sili ona taatele o le puleaina o loʻo faʻaauau pea le biosecurity ma le mataʻituina.
Ona talanoa lea o Carel i laasaga e ono manaʻomia mo le lautele o le faʻatinoga i le lalolagi atoa, e aofia ai: faʻataʻitaʻiga o tui ma faiga faʻatagaina, se faiga o tui, faiga mataʻituina, faʻatupeina, ma maliega faʻapolokiki. "O se auala lavelave", na ia fai mai ai "Ma o nei mea uma o loʻo faʻaauau i se tasi auala poʻo se isi i atunuu eseese."
Na suʻesuʻeina foʻi e le tagata tomai faʻapitoa tulaga mo tui e manaʻomia ona iloilo, mo se faʻataʻitaʻiga, tulaga o le faʻamaligiina o le siama, vaitaimi o le puipuiga, faʻailoaina o manu felelei ma le le aʻafia, ma le auala o le faʻaogaina: "E i ai ituaiga uma o itu eseese e e tatau ona amanaia.”
Vaʻai i le lumanaʻi
Na faaiʻu e Carel i le tuʻuina atu o se vaaiga mo le lumanaʻi o tui AI: "E le o le au fai tui e filifili pe tatau ona faia pe leai, o malo na. Ma e faia e malo lenei mea i feutagaiga ma faalapotopotoga eseese. Muamua ma le sili, ioe, le pisinisi moa ma fuamoa. Ae ou te manatu a o faʻatupulaʻia le tulaga, o isi tagata taʻaalo a le sosaiete o loʻo oʻo mai i le tulaga e fai ai talanoaga a malo ma i latou.
Fa'amolemole matau: o fa'amatalaga o lo'o ta'ua i lenei tusiga sa sa'o i le taimi o fa'aaliga (15 Aperila 2023).
O oe ose sui ole IEC?
Tatala le malamalama atoatoa o failauga e ala i le matamata ia latou faʻaaliga atoa i le taimi nei:
Tautino e lagolago lo tatou lalolagi lautele
Le IEC's Avian Influenza Global Expert Group o loʻo faʻaauau pea ona galulue agai i faiga puipuia e lagolago ai le gaosiga o fuamoa o le lalolagi i le taua faasaga i AI.
Su'esu'e a matou meafaigaluega fou ma punaoa i le taimi nei