Fa'amautinoaina ose lumana'i gafataulimaina: 7 fa'aliga fuamoa ta'utinoga ile UN SDGs
'Fa'atumau'- ose autu vevela i le vaega o fa'ato'aga - o lo'o fa'aauau pea ona fa'aaafia ma fa'ata'ita'iina le alamanuia fuamoa ma tua atu ma ua fa'atulaga e faia se sao taua i faiga o le gaosiga i le lumana'i.
O le gafataulimaina e aofia ai mea tau le siosiomaga, tamaoaiga, ma agafesootai ma ua faauigaina e Malo Aufaatasi (UN) o le "taulimaina o manaʻoga o le taimi nei e aunoa ma le faʻafefeina o le gafatia o tupulaga i le lumanaʻi e faʻafetaui o latou lava manaʻoga"[1]
I le 2015, 193 taʻitaʻi o le lalolagi na tuuto atu i le Manulauti e 17 o Atinae Tau Atinae (SDGs). O nei sini o lo'o fa'atusalia ai se va'aiga fefa'asoaa'i ina ia tafi'esea le mativa ma le le tutusa o agafesootai ma fo'ia suiga o le tau i le 2030.
Mai le 17 sini, o le IEC's Global Initiative for Sustainable Eggs (GISE) ua fa'ailoa mai ai sini autu e 7 lea o lo'o fa'aaafia ai le pisinisi fuamoa o le lalolagi.
Manulauti Lona Lua: E leai se fia'ai
I le 2020, na fuafuaina e le UN e sili atu i le 30% o le faitau aofaʻi o le lalolagi o loʻo feololo pe ogaoga le le maua o meaʻai, ma 149.3 miliona tamaiti i lalo ifo o le 5 tausaga ua paʻu. [2].
O le SDG 2 o loʻo faʻamoemoe e faʻaumatia le fiaaai ma le le lava o meaʻai i tagata matutua ma tamaiti i le 2030 e ala i le faʻateleina o avanoa i meaʻai saogalemu, lelei, ma fuamoa e mafai ona avea ma vaega o fofo.
O fuamoa ua iloa o se polotini maualuga ma e mafai ona maua ma fegalegaleai. O loʻo i ai le tele o vitamini, minerale ma antioxidants e manaʻomia e le tino ma ua faʻamaonia e fesoʻotaʻi ma sili atu le tuputupu aʻe, faʻatinoga o le mafaufau ma le atinaʻeina o afi. [3].
O se suʻesuʻega talu ai nei i le aʻafiaga o fuamoa i meaʻai ma le atinaʻeina o tamaiti i Ekuatoa na maua ai o fuamoa e mafai ona faʻateleina le tuputupu aʻe o tamaiti laiti ma faʻaitiitia ai le faʻateleina o le stunting e 47% [4].
O le sao o fuamoa e mafai ona faia i le tetee atu i le fiaaai o loʻo faʻaalia e pisinisi fuamoa i le lalolagi atoa, ma le toʻatele o loʻo faia se taumafaiga malosi e faʻamautinoa e mafai ona tuʻuina atu fuamoa ia i latou e manaʻomia meaʻai. Mo se faataitaiga, o le Faava o Malo Egg Foundation (IEF) tu'uina atu le tele o polokalame i atunu'u maualalo ma le vaeluaga o tupe maua, e pei o Mozambique ma Uganda, lea e ala i le tu'uina atu o punaoa ma a'oa'oga, e fa'amalosia ai nu'u e fa'atumauina fuamoa, fa'ateleina lo latou avanoa i polotini maualuga.
Manulauti 3: Soifua Maloloina ma le Soifua manuia
O le faʻamautinoaina o le soifua maloloina ma le faʻaleleia o le soifua manuia i vaitausaga uma o le taulaiga lea o le SDG 3. Ona o le tele o meaʻai ma le bioavailability, o fuamoa e iai le malosi e faʻaleleia saʻo ai le soifua maloloina o tagata matutua ma tamaiti i le lalolagi atoa.
O fuamoa o se puna sili ona lelei o polotini ma e aofia ai le 13 vitamini ma minerale. E aofia ai micronutrients masani ona le atoatoa e pei ole vitamin D, mo le faatumauina o le soifua maloloina o ponaivi ma maso, ma le vaitamini B12, mo le faaitiitia o le vaivai.
O fuamoa fuamoa o loʻo faʻamaonia foi i le tele o suʻesuʻega faʻasaienisi e manuia ai le soifua maloloina o mata, atinaʻe o le mafaufau, faʻaogaina o le tino, ma le atinaʻeina o fetal. E mafai ona e su'esu'e atili e uiga i le aoga o fuamoa i luga ole matou Itulau 'Cracking Egg Nutrition'.
Manulauti 4: A'oa'oga Tulaga Lelei
O aʻoaʻoga lelei mo tagata uma e manaʻomia mo le faʻamautinoaina o tagata i le lalolagi atoa e maua le tomai ma le poto e manaʻomia e tumau ai le soifua maloloina, maua galuega, ma faʻaleleia mea e ola ai. O fuamoa e fai ma faʻaopoopoga sili i meaʻai a tamaiti aʻoga o vaitausaga uma - o lo'o i ai le choline e lagolagoina ai le atina'eina o fai'ai ma le fa'atonuga.
O le alamanuia fuamoa e faʻamaoni i le faʻalauteleina o le faʻalauiloaina o fuamoa taua e mafai ona maua i tulaga o meaʻai, siosiomaga, ma le ola ai.
Mo se faʻataʻitaʻiga, i Colombia, o le National Federation of Poultry Producers of Colombia (Fenavi), o loʻo tamoe 'O le Laina Auro o Fautuaga mo Tagata Matutua' - o se auaunaga telefoni e maua fua ai aʻoaʻoga tau taumafa e uiga i meaʻai maloloina ma le matafaioi o fuamoa i tupulaga matutua, faatasi ai ma le lagolago a le Colombian Association of Clinical Nutrition. Fautuaga e tu'uina atu e foma'i soifua maloloina ma fa'apitoa mo tagata ta'ito'atasi.
Gata i lea, o le American Egg Board saunia le tele o punaoa e maua fua i luga o le latou upega tafaʻilagi e aʻoaʻoina ai tamaiti aʻoga, mai le aoga faʻataʻitaʻi e oʻo atu i aoga maualuga, e uiga i le tele o aoga o fuamoa, ma fuamoa ua tuʻufaʻatasia i mataupu eseese e pei o le matematika ma le faasaienisi.
O faʻalapotopotoga e pei o le International Egg Foundation o loʻo faʻatupeina foi i polokalame faʻaleaʻoaʻoga e pei o le 'Global Egg Schools' - lea e maua ai e tagata i tua i Aferika le tomai e manaʻomia e avea ai ma faifaatoaga fuamoa manuia. O nei polokalame ua una'ia ai galuega, tuputupu a'e le tamaoaiga ma fa'aleleia atili le soifua maloloina.
Manulauti 8: Galuega Tauleleia ma le Si'itia o le Tamaoaiga
O le SDG 8 o loʻo taumafai e faʻalauiloa le faʻatupulaia ma le faʻaauauina o le tamaoaiga, galuega, ma galuega lelei mo tagata uma, ma e mafai e le alamanuia fuamoa ona faia se sao lelei i lenei mea.
O le gaosiga o fuamoa ua leva ona maua ai tupe maua mo nuu i tua i le salafa o le lalolagi, faatasi ai ma le silia ma le 4 miliona tagata faigaluega i le vaega o fuamoa i le lalolagi atoa. [5]
O tama'ita'i e faia a'e se vaega taua o faifa'ato'aga (aemaise lava i atunu'u maualalo ma vaeluagalemu tupe maua), ma o lo'o i ai se taumafaiga malosi i alamanuia lautele e fa'ateleina lenei fa'atasi.
Mo se faʻataʻitaʻiga, Egg Farmers of Canada (EFC) faʻatautaia a 'Tamaitai i le Polokalame Alamanuia Fuamoa' e fa'aosofia ai le isi augatupulaga o ta'ita'i tama'ita'i i le pisinisi fuamoa a Kanata. O sui auai e auai i avanoa tau aʻoaʻoga, fesoʻotaʻiga, ma mea faʻapisinisi, fausia fesoʻotaʻiga ma fefaʻasoaaʻi aafiaga. I le taimi nei, 1/3 o fa'alapotopotoga Fa'ato'aga a Kanata o fafine [6].
Ina ia tatalaina le gafatia atoatoa o talavou faʻapolofesa fuamoa ma faʻamalosia le auai malosi o tupulaga laiti i le vaega, o le IEC faʻatautaia le 'Ta'ita'i Fuamoa Talavou (YEL) Polokalama'. O lo'o tu'uina atu i sui auai le fa'aa'oa'oga mai fa'atagata matutua o le alamanuia fuamoa ma fa'alāpotopotoga faipa'aga e ala i fa'aaliga, semina ta'ita'i, talanoaga laulau ta'amilosaga ma avanoa fa'apitoa tau feso'ota'iga.
O le isi fa'amoemoe autu o le SDG 8 o le fa'aumatiaina o galuega fa'amalosi, pologa fa'aonaponei, fefa'ataua'iga tagata, ma le fa'afaigaluegaina o tamaiti. I le 2018, na faʻaaogaina e le WEO le Fa'ai'uga a le Consumer Goods Forum i le fa'amalosia o galuega – o lenei tautinoga ua avea ai le alamanuia fuamoa ma uluai vaega o oloa i le lalolagi e faia ni laasaga e faalauiloa ai aia tatau a tagata ma tulaga lelei o galuega.
Manulauti 12: Fa'aaogā tatau ma Gaosiga
O le fa'amoemoega ole SDG 12 ole fa'atumauina le soifua manuia o tupulaga i le taimi nei ma le lumana'i e ala i le fa'amautinoaina o le fa'aogaina ma le fa'atinoina o galuega. O le tele o luitau ogaoga o le lalolagi, e pei o suiga o le tau, leiloa o meaola eseese, ma le filogia, e mafai ona mafua i le faaleagaina ma le le gafataulimaina o taumafa ma gaosiga, e taua ai le faia o gaioiga.
O lo'o naunau le pisinisi fuamoa i le gaosia o mea'ai lelei i le si'osi'omaga ma le fa'atatau, ma o le tele o pisinisi fuamoa i le lalolagi ua uma ona faia se taumafaiga tele mo lea fa'amoemoe.
Mo se faʻataʻitaʻiga, 10 o le 12 tele o le atunuʻu e gaosia fuamoa i Ausetalia ua maeʻa ona faʻaaogaina se ituaiga o malosiaga o le la i luga o a latou faʻatoaga. [8] E le gata i lea, i Kanata, o loʻo faʻaogaina fale e leai se totogi, lea o le malosi o loʻo faʻaaogaina e le fale e tutusa ma le aofaʻi o le malosi faʻafouina o le la e fausia i luga o le nofoaga. [9]
E mafai foi ona maua fuamoa taʻamilo, fa'atasi ai ma mea leaga e masani ona toe fa'afo'i i totonu o le faiga e maua ai nisi galuega. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona faʻaaogaina otaota e faʻafefeteina ai fualaʻau o loʻo faʻaaogaina mulimuli ane e fafaga ai laulau - e faʻaitiitia ai le manaʻoga mo mea mai fafo ma le faʻaogaina atili o le malosi.
O fuamoa o loʻo faʻaalia foi e le World Resource Institute o se puna o polotini e maualalo le aʻafiaga - o moa e faʻaliliu lelei meaʻai i le polotini ma manaʻomia se fanua laʻititi e faia ai, faʻaitiitia ai lo latou aʻafiaga o le siosiomaga ma aʻafiaga i meaola eseese. [10]
Manulauti 13: Fa'atinoga o le Tau
O le vevela o le lalolagi i le taimi nei o loʻo tu i le 1.1 tikeri i luga aʻe o tulaga faʻapolofesa ma o loʻo faʻaauau pea ona siʻitia, ma aumaia ai le tele o aʻafiaga o le tau i le lalolagi atoa. [11]
O le SDG 13 o loʻo faʻamoemoe e fai se gaioiga faʻanatinati i le lalolagi atoa e tetee atu ai i suiga o le tau ma faʻatapulaʻaina le mafanafana i le 1.5 tikeri i luga aʻe o tulaga faʻapisinisi, e tusa ai ma le Maliega Paris - ina ia ausia lenei mea, e manaʻomia ona faʻaitiitia le kasa greenhouse (GHG) e 43% i le lalolagi atoa i le 2030 ma oʻo atu i le zero net ile 2050 [11]
O se auala autu e fa'aitiitia ai le fa'aoso o le fa'aitiitia lea o le fa'aputuina o puna'oa ma fa'ateleina le lelei; tele pisinisi fuamoa ua uma ona agai i luma i lea sini.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o le lelei o le siosiomaga i totonu o le US fuamoa alamanuia, e pei o le alualu i luma i totonu o fale moa, fafaga lelei, ma le puleaina o otaota, ua faʻaitiitia ai tulagavae o le siosiomaga i le 65% i luga o le 50 tausaga ma le GHG e 71% (1960-2010). ) [12] [13]
E le gata i lea, o se suʻesuʻega i le gaosiga o fuamoa a Kanata na faʻaalia ai le faʻaitiitia o le 41% o le faʻaaogaina o le malosi i le va o le 1962 ma le 2012 ma le 72% faʻaititia o le GHG emissions, lea e mafai ona faʻatatau i tupe faʻaalu i mea faʻafouina ma le faʻaogaina o moli LED e sili atu le malosi. [7]
Manulauti 17: Fa'apa'aga mo sini
O le SDG 17 o loʻo taulaʻi i le faʻamautinoaina o le galulue faʻatasi o le lalolagi atoa o atunuu maualalo, ogatotonu, ma maualuga tupe maua ina ia ausia sini tau atinaʻe gafataulimaina. E mana'omia ai faiga faapaaga i le va o malo, vaega tumaoti, ma sosaiete lautele.
I le avea ai ma sui o le lalolagi atoa o le alamanuia fuamoa, o le IEC o loʻo i ai se sao taua i le faʻapotopotoina o atunuu ma faʻalapotopotoga e ausia nei SDGs. O loʻo faʻaauau pea ona atiaʻe e le faʻalapotopotoga fesoʻotaʻiga lelei ma le Faalapotopotoga a le Lalolagi mo le Soifua Maloloina o Manu (WOAH), le Consumer Goods Forum (CGF) ma faʻalapotopotoga faʻapitoa fuamoa i le lalolagi atoa, faʻapea foʻi ma le lagolagoina o fesoʻotaʻiga ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), Malo Aufaatasi (UN). ) ma le UN Food and Agriculture Organization (FAO) e faʻatalanoa le tele o faʻafitauli faʻaauau.
Kiliki i'i e a'oa'o atili e uiga i le fa'aauauina o alamanuia fuamoa.
mau faasino
[1] Malo Aufaatasi
[3] E3 Nutrition Lab
[5] IEC Economist
[7] Faifaatoaga fuamoa o Kanata
[9] Lipoti Fa'aauau a le Aufaifa'ato'aga fuamoa a Kanata
[10] Lalolagi Punaoa Inisitituti
[12] Pelletier, N, ma isi (2014)
[13] Le Fuamoa Matagofie
Alaga e uiga i le tumau!
Ina ia fesoasoani ia te oe e fesoʻotaʻi e uiga i faʻamaoniga tumau o fuamoa ma le gaosiga o fuamoa, ua fausia e le IEC se meafaigaluega faʻapisinisi e mafai ona sii mai, e aofia ai feʻau autu, le tele o faʻasalalauga faʻasalalau, ma faʻatusa ata mo Instagram, Twitter ma Facebook.
La'u mai i lalo le pusa meafaigaluegaVaega o Tomai Faʻapitoa mo le Siʻosiʻomaga Siosiomaga
Ina ia lagolagoina le Global Initiative for Sustainable Eggs, o le IEC na aumaia faʻatasi tagata atamamai ma le fiafia i le gafataulimaina o meaʻai faʻalautelega gaosi e siamupini faʻaauau atinaʻe ma le faʻaleleia o le gafataulimaina gaioiga i totonu o le fuamoa taua filifili. O le Expert Group o le a lagolagoina le fualaʻau alamanuia e faʻaauau pea ona taʻimua i le auala i le gafataulimaina porotini gaosiga i le lalolagi atoa.
Feiloaʻi i le Vaega Faʻapitoa