O le naunautaiga a le vaega o fuamoa i le UN Sustainable Development Goals
I le 2015, 193 taitai o le lalolagi na tuuto i le United Nations 17 Sustainable Development Goals (SDGs). O sini ia e fai ma sui o le vaʻai mamao e tafiesea le mativa ma le le tutusa o agafesoʻotaʻi, ma fofoina suiga o le tau i le 2030.
Ua faia e le IEC e fautuaina le faʻaauau pea o le faʻaleleia o le faʻaauau i totonu o le alamanuia fuamoa ma galulue faʻatasi ma le UN e faʻataunuʻu ana SDGs.
I le 17 SDGs, o le lalolagi fuamoa alamanuia ua faʻailoa mai 7 autu faʻamoemoega o loʻo ua uma ona faia se taua aʻafiaga ala i le tele o tuʻufaʻatasia le gafataulimaina gaioiga.
Vaega taua e lagolagoina ai e le pisinisi fuamoa le SDGs:
O le fiaai
Ae faimai foi Ole lipoti ole State of Food Security and Nutrition in the World (SOFI) 2023, e tusa ma le 9.2% o le faitau aofaʻi o le lalolagi na feagai ma le fiaaai i le 2022, 122 miliona sili atu tagata nai lo le faʻamaʻi o le lalolagi. Ua iloa e le alamanuia fuamoa lana matafaioi i le fesoasoani e taofia le fiaai i le lalolagi atoa.
O fuamoa o se gafataulimaina, gafatia punavai o le sili ona lelei polotini. Latou aofia ai le tele o vitamini, minerals ma antioxidants manaʻomia e le tino ma sa faʻamaonia e fesoʻotaʻi ma sili atu tuputupu aʻe, malamalama lelei faʻagaioiga ma afi atinaʻe i tamaiti, aemaise i atunuʻu maualalo tupe maua.
E ala i ana galuega alofa, le Faava o Malo Egg Foundation (IEF) o lo'o fo'ia le mativa o mea'ai e o'o i atunu'u maualalo ma vaeluagalemu, e pei o Eswatini ma Uganda, e ala i le fa'alauteleina o le tele o polokalame fa'avae i nu'u.
Malo le Soifua Maloloina ma le Soifua manuia
O fuamoa e aloaʻia o se polotini maualuga ma aofia ai 13 vitamini ma minerale. O le bioavailability ma le tele o a latou meaʻai o lona uiga o fuamoa o loʻo iai le agavaʻa e faʻaleleia saʻo ai le soifua maloloina o tagata soifua i le lalolagi atoa.
E le gata i lea, o fuamoa o se puna lelei o micronutrients e masani ona le lava, e pei o vitamini D ma le B12, ma o se tasi o puna sili o meaʻai e le lauiloa ae taua, choline. O lo'o naunau le pisinisi fuamoa i le fa'alauteleina o le silafia i aoga lelei o oloa fuamoa, e tusa ai ma le soifua maloloina lelei ma le soifua manuia.
Aoga Tulaga
O fuamoa fualaʻau e lagolagoina le atinaʻeina o faiʻai ma faʻamaoni, aemaise i tamaiti laiti. O le fuamoa alamanuia ua tuuto i le aʻoaʻoina o le lalolagi e uiga i le taua fuamoa saunia, i tulaga o meaʻai, siʻosiʻomaga ma ola.
E le gata i lea, o le IEF e nafa ma lana matafaioi o se tausi mavaega faʻaleaʻoaʻoga mo fuafuaga i Mozambique, Zimbabwe, Zambia ma Aferika i Saute, tuʻuina atu aʻoaʻoga ma punaoa e mafai ai e tagata taʻitoʻatasi ona lagolagoina o latou nuʻu e ala i le avea ma tagata gaosi fuamoa manuia.
Galuega Taua ma le Tamaoaiga Tuputupu Ae
O le fuamoa alamanuia o se taua faʻavae o tupe maua mo nuʻu i tua faitau aofaʻi o le lalolagi. E ova i le lua miliona fuamoa fualaʻau i le lalolagi atoa, o le toʻatele o latou e galulue i tamaʻi faʻatoaga aiga e maua ai se masani punaʻoa o meaʻai ma tupe maua.
I atunuʻu maualalo ma maualalalo tupe maua, o fafine e fai ma sui o se vaega tele o fuamoa fualaʻau ma latou te faʻamoemoe i a latou faʻatoʻaga e saunia ai meaʻai mo latou aiga ma tupe maua e ave ai a latou fanau i le aʻoga.
Ina ia faʻaalia le naunautaʻiga o le alamanuia e lagolago galuega lelei, o le World Egg Organization (WEO) na taliaina le Consumer Goods Forum (CGF) i le faamalosia o galuega ia Aperila 2018. O lenei tautinoga avea le fuamoa alamanuia le muamua lalolagi oloa oloa e faia nei laasaga e faalauiloa Aia tatau a tagata ma tulaga lelei tau galuega.
Umiaina o le faʻaaogaina ma le gaosiga
O le fuamoa alamanuia e tuuto i le gaosia o meaai lelei i siosiomaga lelei ma tali atu auala. A o fuamoa e aloaia aloaʻia o se maualalo aʻafiaga polotini punaoa, pisinisi fuamoa o loʻo sailia lava ni auala fou e faʻatele ai le siʻosiʻomaga gafataulimaina.
O faʻataʻitaʻiga o lenei e mafai ona vaaia i le salafa o le lalolagi, mai Ausetalia, lea 10 o le atunuʻu e 12 tele fuamoa ua uma ona faʻatinoina se ituaiga o malosiaga o le la i a latou faʻatoʻaga, i Kanata, lea o le faleʻoloa muamua leai zero o loʻo faʻagaioia. O loʻo galue malosi foʻi le fualaʻau fualaʻau i le faʻateleina o le soy sourcing e fesoasoani ai i le puipuia o le vaomatua i Amerika i Saute.
E le gata i le fa'atumauina o le si'osi'omaga, ae o lo'o naunau fo'i le pisinisi fuamoa i le tausiga o ana manulele. E ala i le IEC, o loʻo galulue le alamanuia ma le Faalapotopotoga a le Lalolagi mo le Soifua Maloloina o Manu (WOAH, muamua OIE) e faʻaleleia le manuia o moa faʻatumauina e ala i le faʻavaeina o se faʻavae o tulaga faʻavaomalo.
Faiga o le Tau
O pisinisi fuamoa o loʻo taumafai pea e faʻaititia le punaoa latou te faʻaogaina aʻo faʻamautinoaina le tulaga tutusa o galuega. Faʻafetai i le faʻaleleia fou ma le tele o mea e maua mai ai, o fuamoa e maualalo le tulaga o le siosiomaga. I le 2010, o le tulaga o le siosiomaga o le kilokalama o fuamoa na gaosia i le US faʻaititia ile 65% faʻatusatusa ile 1960, faʻatasi ai ma kasa kasa oona e faʻaitiitia i le 71%.
E le gata i lea, a suʻesuʻe i 2016 na faaalia ai fa'atusatusa i le 5 sefulu tausaga talu ai, e 50% le tele o fuamoa o lo'o gaosia nei i Kanata ae o le tulaga fa'alesiosiomaga atoa e 50% la'ititi. Ua fa'aitiitia fo'i le fa'aaogāina o le malosi i le pisinisi fuamoa a Kanata, ma a 41% fa'aitiitiga va'aia i le va o le 1962 ma le 2012.
Ina ia siamupini le faifai pea atinae ma le faaleleia o le siosiomaga gaioiga gaioiga i le atoa fuamoa taua filifili, le IEC ua aumaia faatasi se Siosiomaga Gafataulimaina Tomai Faapitoa Vaega. Lenei mafai ai sili faʻataʻitaʻiga ma le fou mafaufauga e tufatufaina i le atoa pisinisi fuamoa lalolagi.
Paʻaga mo Sini
I le avea ai ma sui o le lalolagi o le alamanuia fuamoa, o le IEC o loʻo i ai se sao taua i le faʻapotopotoina o atunuu ma faʻalapotopotoga e ausia nei SDGs. I lea tulaga, o loʻo faʻaauau pea ona atiaʻe e le faʻalapotopotoga soʻotaga lelei ma le Faalapotopotoga a le Lalolagi mo le Soifua Maloloina o Manu (WOAH), le Consumer Goods Forum (CGF) ma faʻalapotopotoga faʻapitoa fuamoa i le lalolagi atoa, faʻapea foʻi ma fesoʻotaʻiga faʻatasi ma le World Health Organization (WHO), le Malo Aufaatasi (UN) ma le UN Food and Agriculture Organization (FAO) e foia le tele o mataupu tau le gafataulimaina.
Vaega Tofa'i Gaosi Fuamoa gafataulimaina
Ua fa'apotopotoina e le IEC tagata popoto ma le fiafia i le gaosiga o mea'ai fa'ato'aga gafataulimaina e lagolago ai le alamanuia fuamoa e fa'aauau pea ona ta'imua i le gaosiga o porotini gafataulimaina i le lalolagi atoa.
Feiloaʻi i le Vaega Faʻapitoa